Foto: Sudba Bubi Music FB

Ifaket hanuma je rođena 1908.godine u kući Bakirbega Tuzlića i Šuhret hanume Džinić. Rođena je u kući Tuzlića, u kojoj su bosanski ajani 1831.godine dali bejat Husein kapetanu Gradaščeviću i izabrali ga za vođu pokreta za bosansku samostalnost. Ifaket hanuma će se udati za daljeg rođaka Seadbega Kulovića, sina Esadbega i Rašida hanume Gradaščević. Nakon njegovog prvog braka sa nekom Čehinjom Nelom poništenog na zahtjev njegove majke Rašide hanuma, i tetka Tahire hanuma(Jedan od najvećih vakifa u BiH) Zemaljskoj vladi 28. jula 1918. zbog toga što je Šerijatski sud u Tuzli obavio to vjenčanje, brak sa Ifaket hanumom bio je klasično i uobičajeno za aristokraciju pa i bošnjačku tog vremena, očito aranžiran i unaprijed osuđen na propast. Seadbegov otac Esad spadao je u red prorežimski orijentiranih ljudi. U vrijeme proglašenja aneksije na Bosnu i Hercegovinu, jedne u nizu trauma za bosansko muslimansko stanovništvo, u situaciji koja je proizvela stanje očaja i beznađa, shvativši na vrijeme novu društvenopolitičku realnosti na zamolbu svojih prijatelja Ćire Truheke i Koste Hormana pozvat će poziv prijateljima iz cijele Bosne da odu na poklonstvo caru u Beč. koji je u političkom smislu pripadao onoj grupi bošnjačkih političara koji su se najčešće nazivali “naprednjaci” (grupa Adem-age Mešića i Esad-ef. Kulovića).Politički otac Mehmeda Spahe.

U moćnoj aristokratskoj porodici Kulovića, Ifaket hanuma je živjela životom natprosječne evropske aristokratkinje. Okružena brojnom poslugom na Seadbegovim imanjima uživala je sav sjaj i raskoš jedne prave dame iz ludih dvadesetih. Nije joj strano bilo sjesti ni za volan jednog od tri skupocjena Seadbegova automobila. Bila je prva žena za volanom jednog sportskog automobila, lovac i prva Bošnjakinja koja se bavila skijanjem. I sam Seadbeg je među bošnjačkom aristokracijom svojom pojavom, izgledom i luksuzom kojim je bio okružen izazivao prezir i zavist siromašnijeg begovata i raje. Posebno među bosanskim studentima u Beču. Nerijetko bi na svojem imanju organizirao izlete i nesebično gostio pobornike neke nove idologije, buduće mlade SKOJ-evce. Jedan od najvećih izleta napredne omladine koji je organizovao Mjesni komitet SKOJ-a, održan je negdje 1939. upravo na Kulovićevom imanju. Na jednom od takvih izleta a na iznenađenje prisutnih, Seadbeg je doveo svog prijatelja Hamzu Humu.
”Posle izvesnog vremena Kulović reče „Sad će nam Hamza nešto otpevati…“ Hamza se šaljivo naklonio i počeo je da peva. Do tada ružnjikavo lice kao da se ozarilo i učinilo lepšim. Pevao je opušteno i sasvim slobodno „Adio, adio kerida“, staru pesmu Jevreja sefarda, omiljenu u Sarajevu. Bila je to prekrasna, melodična pesma, puna tuge i nostalgije, pa su svi trenutno zaćutali, slušali ga pažljivo i na kraju kad je završio, glasno zapljeskali.”(Vera Mujbegović-Memoari)

Brak sa Seadbegom Kulovićem neće potrajati dugo. Nisu imali djecu. U patrijarhalnom okruženju i u vremenu čiji je svjedok, žena nije imala puno izbora i uglavnom prihvatala krivicu. Prilikom jednog odmora u banji Ilidža Ifaket hanuma svjedočit će po ko zna koji put sklonostima njezina supruga, pošasti koje se nikada nije mogao otarasiti. Seadbeg je volio žene. Navedeni odmor označit će kraj njihovog braka. Sead beg će oženiti svoju najnoviju ljubavnicu Sesil Major na zaprepaštenje majke, supruge i tadašnje prilično konzervativne bošnjačke javnosti. Ifaket hanuma će se preudati za Suljagu Salihagića, banjalučkog inžinjera, prethodno ženjenog sa Džinićkom koja mu je u brak donijela ogroman miraz. Kao I Seadbeg, Suljaga Salihagić spada u red zanimljivih historijskih ličnosti prve polovine XX stoljeća i klasičnih ideoloških lutalica. Od političara između dva svjetska rata spada u red onih čiju će karijeru pratiti zakašnjela pamet. Sa Suljagom Ifaket hanuma stiče dva sina. Oluja Drugog Svjetskog rata pomela je ova tri života. Njen suprug Suljaga Salihagić je pod nerazjašnjenim okolnostima na nekakvom putu u Austriju naprasno nestao. Kasnije će se doznati da ga je, unatoč promjeni političke orijentacije uvjetovane vremenom kojem se cijelog života pokušavao prilagođavati, u Beču ubio Gestapo. Seadbega Kulovića je 1945.godine uhapsila OZNA. Sproveden u Sarajevo. Kasnije je u sarajevsku zloglasnu ”Belediju” pozvana njegova majka Rašide hanuma Gradaščević – Kulović, da dođe i halali se sa sinom koji je potom bez suđenja i pogubljen.

A mlada majka, aristokratkinja, jedna od prvih dama Banje Luke, Ifaket hanuma će, potresena prizorom patnje muslimanskih muhadžira razmještenih po Banjoj Luci, njihovim pričama o preživjeloj golgoti i četničkoj kami, kompletnu sebe angažirati da im pomogne. Osnovni zadatak koji je sebi zadala bila je briga za prehranu muhadžirske djece. U to ime, halalila je i sebe i veliki dio svog imetka. Zalud su bila upozorenja na opasnosti u koje može zapasti unatoč poziciji u društvu, mužu i porijeklu. Ifaket-hanuma obilazi gradove i sela, kupuje hranu i dijeli ih muhadžirima preko banjalučkog “Merhameta”. Tadašnji gradonačelnik Bosanske Gradiške i prijatelj porodice Hakibeg Kapetanović dobronamjerno je upozorava da prestane s tim radnjama jer bi mogla biti kažnjena. Uzalud! Preokupirana brigom o istočnobosanskim muhadžirima, jedne prilike uputila se u Dubnicu po žito. Naišla je na ustaše koji su joj pokušali oduzeti robu. Nesvjesna opasnosti, Ifaket hanuma se odlučno suprotstavlja. Jedna od prvih dama u Bošnjaka svog vremena, aristokratkinja begovskog tersa iz kuće Tuzlića, muslimanka čvrste vjere u Boga, dž. š., hrabro je stala pred ustaše, što će je koštati glave. Uhapšena je i odvedena u koncentracioni logor Jasenovac. U logoru su je mučili i ubili na najstrašniji mogući način. Spržena je vrelim uljem. Umirala je u najgorim mukama. Kada je likvidiran logor, u njenoj su ćeliji pronađeni stihovi koje je krišom pisala.

Allah rahmet eyle njenoj plemenitoj duši, a svima vama kojima na um padne i pomisao na bilo kakvo koketiranje ili simpatisanje fašizma, neka njena sudbina bude nauk. Upamtite, Jasenovac je jedno od najvećih stratišta Bošnjaka!

Foto: Sudba Bubi Music FB

(Foto: Ifaket hanuma sa sinovima Omerom i Halilom u Banja Luci u predvečerje Drugog svj.rata)