Stota godišnjica velike bitke u Sandžaku

285

Stota godišnjica velike bitke u Sandžaku i veličanstvene pobjede Sandžačke Komite
➡️ 23. augusta 1921 godine, odigrala se Velika Sandžačka bitka u mjestu Komaran koje se teritorijalno nalazi u Prijepolju.
➡️ Prije tačno sto godina sukobili su se Sandžačka Komita pod komandom Jusufa Mehonjića r.a. i jedinice Letećih Četničkih Odreda kojima je komandovao vojvoda Konstantin Kosta Pećanac. U ovom sukobu veličanstvenu pobjedu je izvojevala Sandžačka Komita.
➡️ Zbog sve većih pritisaka i zločina nad Bošnjacima u Sandžaku od 1918 godine veliki broj Bošnjaka se priključivao pokretu otpora koji je vodio Jusuf Mehonjić r.a. Zbog toga je Vlada u Beogradu bila prinuđena da mobiliše nove vojne jedinice kako bi kontinuirano nastavila sa progonom Bošnjaka sa jedne strane i pojačala borbu protiv Sandžačke Komite sa druge strane. Za taj zadatak bio je zaduzen Kosta Pećanac kojem je pružena sva logistička podrška i mobilizirano ljudstvo.
➡️ Augusta mjeseca 1921 godine Leteći Četnički Odredi u Sandžak su ušli iz pravca Istočne Bosne gdje su u Priboju dočekani od strane tadašnje sreske vlasti. U Priboju Pećanac raspoređuje odrede koji će u Prijepolje stići iz dva pravca. Zadatak Pećancevih jedinica je bio da na putu do Prijepolja prođu kroz Bošnjačka sela i vrše brutalne torture nad stanovništvom.
➡️ Znajući da je mjesto Komaran kod Prijepolja bilo bazično uporište Sandžačke Komite, Pećanac vrši konsolidaciju svojih jedinica za napad na Komaran.
➡️ U mjestu Kolovrat vršene su pipreme i razrađivani planovi napada. Cilj je bio pobiti i protjerati Bošnjačko stanovništvo.
➡️ Jusuf Mehonjić je bio obavješten o kretanju i planovima neprijateljske vojske. Donosi odluku o suprotstavljanju i ulasku u okršaj sa četničkim jedinicama.
➡️ 23. augusta jedinice Koste Pećanca kreću ka Komaranu ne znajući da je Komita već zauzela borbene položaje. Ova bitka nije dugo trajala jer već u prvom valu okršaja četničke jedinice su bile destkovane sa velikim brojem poginulih. Nakon prvog okršaja Komita prelazi u kontranapad i protjeruje četnike do obala rijeke Lim. Četničke jedinice prelaze preko Lima i povlače se u pravcu Sjenice. Na obali Lima Jusuf Mehonjić obustavlja kontanapad smatrajući da je bitka završena sa pobjedom.
➡️ U ovom vojnom okršaju vojvoda Kosta Pećanac biva teže ranjen i odlazi u unutrašnjost Srbije na liječenje i oporavak.U Sandžaku se ponovo pojavljuje naredne godine i to u Novom Pazaru, odakle je krenuo sa svojim jedinicama za Tutin.
➡️ Vezano za ovu bitku u Sandžaku su ostali upamćeni i do dan danas se pjevaju stihovi kojima je Jusuf Mehonjić bodrio svoje komitaše u borbi:
“Pa povika svu hrabru družinu;
Ha naprijed, sokolovi sivi,
Dženetska su otvorena vrata,
Džehenemska nama zatvorena,
Ne žalite džana tako vi imana
Sad je doš’o vakat od megdana”
➡️ O samom toku borbe do danas su ostali spjevani stihovi:
“S tom družinom kao vatrom živom
Jurišaše bunker opkoliše,
Tada na njih Turci navališe,
Te povrh njih merćez zapališe,
Narednike na strijeljanje daše,
Vojnicima život oprostiše…”
➡️ Stihovi koji opisuju pipreme i stav Vlade u Beogradu za progon Bošnjaka u Sandžaku, ostali su i danas:
“Odbor kupi Pašiću Nikola
U Beogradu stolcu kraljevome
Okupio sluge i vojvode
I ministre bio okupio
Pa ovako njima govorio
O gospodo srpske kraljevine
Jeste’l čuli velikoga jada
Kako Srbin u Sandžaku strada?
Zato sam Vas okupio danas
Koji će se junak nafatiti
I da svoju on uloži glavu
Za krst časni i svoju državu
Da uništi Sandžačku Komitu
Da postavi suda prijekoga
Da pokolje sandžačke prvake
A drugačije nikad dovijeka
Dobro pazi dvije glavne vojvode
Neće li te sreća nanijeti
Da dobiješ Mehonjić Jusufa
I junaka Boškovića Husa
Ako ta dva najprije ne smiriš
Ne muči se Sandžak da umiriš…”